JHP Athens Conference

Slobodna Bosna
Stilske vježbe:
Jedna historija, bezbroj tumačenja

Na inicijativu Centra za demokratizaciju i pomirenje jugoistočne Evrope protekli vikend je u Atini održan naučni skup na kojem su svoje stavove o preuređenju obrazovnog sistema, a posebice uždbenika historije, iznijeli predstavnici svih balkanskih država

Mali Srbi uče da je srpski narod vodio isključivo odbrambene ratove; Cilj Centra je da se iz udžbenika historije izbace laži

O problemima postojanja tri nastavna plana i programa u Bosni i Hercegovini, na konferenciji u Atini govorila je Vera Katz, iz Instituta za historiju BiH 0 Za SB direktor Centra Nenad Sebek kaže: "Namjeravamo da istraživanja napravimo u BiH i na Kipru"

piše: Danka Savić

Kako se danas u školama širom jugoistočne Evrope predaje historija balkanskih država? Šta piše u udžbenicima historije u balkanskim državama u kojima su se donedavno vodili ratovi? Kakve predodžbe učenici, na osnovu postojećih nastavnih programa, stiču o svojim susjedima i o narodima kojim pripadaju i kakva je uloga međunarodne zajednice u reformi obrazovnog sustava ovog područja? Tražeći odgovore na ova pitanja, u Atini su se, na konferenciji posvećenoj ovoj temi, koncem prošle sedmice, okupili historičari, profesori, nastavnici, predstavnici ministarstava obrazovanja zemalja iz regiona. Organizator dvodnevnog skupa bio je Centar za demokratizaciju i pomirenje jugoistočne Evrope, nevladina organizacija sa sjedištem u Solunu.

DVA TUMAČENJA JEDNOG RATA

Ovaj Centar, o kojem ćemo kasnije više govoriti, proteklih je godina pravio komparativne analize o povijesnom obrazovanju u zemljama ovog područja i nedavno o tome objavio knjigu Klio na Balkanu - politike povijesnog obrazovanja, čija je tema geneza odnosa naroda jugoistočne Evrope - od bizantskog perioda, do prošle decenije koju su obilježili ratovi u Hrvatskoj, BiH i u SRJ (Kosovo). Centar je pravio, između ostalog, i analizu udžbenika i analizu nastave historije na Kipru. "Neverovatno je koliko su različita ta viđenja, u jednom i u drugom dijelu Kipra. Udžbenici su, u ovom slučaju, samo jedan problem, a drugi kako se sama nastava odvija, jer ni najbolji udžbenici ništa ne znače ako imamo loše nastavnike", kaže Nenad Sebek, direktor Centra.

Historičarka Dubravka Stojanović, jedan od učesnika ove konferencije, pravila je analizu udžbenika u osnovnoj i srednjoj školi u Srbiji: "Slika srpskog naroda koja se sada nudi u udžbenicima ukratko izgleda ovako: srpski narod je istorijski ispravan, vodi isključivo odbrambene ratove, ne ugrožava narode koji žive oko njega i uglavnom je žrtva naroda u okruženju. Srpska nacija je pobednička, ona je pupak sveta. To je nacija koja i okončava svetske ratove." Nacionalni stereotipi o veličini pojedinih nacija prisutni su i u udžbenicima ostalih država: drugi učesnici, iz Turske, Grčke, Rumunije, Mađarske, također su o njima govorili.

No, vratimo se na priču o nastanku ove organizacije. Centar za demokraciju i pomirenje (CDRSEE) osnovan je u Solunu prije četiri godine. Osnovala ga je grupa imućnih Grka, koja finansijski pomaže rad Centra. Pored nekoliko grčkih biznismena, i donacija iz nekoliko privatnih američkih izvora kao i State Departmenta, Centar također pomažu vlade Holandije, Norveške, Švicarske, posebno Velike Britanije, Austrije, i organizacije kao što su Evropska komisija, Evropska unija i Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope. Osnivanjem Centra željela se stvoriti organizacija koja će poticati iz regiona i povezati stručnjake koji imaju balkanske korijene. Upravni odbor ima članove iz gotovo svih zemalja Balkana, trenutno nedostaju još Slovenija i BiH.

OBRAZOVANJE GRADI BiH

"Do sada smo se najviše bavili", za SB objašnjava direktor Centra Sebek, "projektom koji nazivamo zajednički istorijski projekat gde pokušavamo, a mislim da smo u tome i uspeli, kroz četverogodišnji praktični rad da pokažemo na vrlo konkretnim primerima, između ostalog, i u knjizi koja je objavljena, da je način na koji se istorija predaje u ovom trenutku, po našem mišljenju, pogrešan. Mi, naravno, ne pokušavamo da pravimo jednu ružičastu sliku istorije Balkana, ali smatramo da je bilo dugih perioda religijske tolerancije, uzajamne saradnje na planu ekonomije, društva, države, i mislimo da su prema postojećim nastavnim planovima u većini zemalja s ovog područja to na neki način zapostavljeni dijelovi naše istorije. U udžbenicima nije dovoljno zastupljena socijalna istorija, istorija privredne saradnje, istorija umetnosti... Pokušavamo dakle da pokažemo da je istorija široko područje i da ne mora da se predaje kao istorija konflikata."

O problemima postojanja tri nastavna plana i programa u BiH, na konferenciji u Atini govorila je Vera Katz, iz Instituta za historiju BiH, koja je pored Svjetlane Arslanagić, ispred federalnog Ministarstva za nauku, kulturu, obrazovanje i sport, predstavljala našu državu na ovom skupu. O ulozi međunarodne zajednice u obrazovnom sustavu u BiH veoma kritično je govorio hrvatski univerzitetski profesor Neven Budak, ne zaboravljajući ipak da ove zemlje samo uz pomoć međunarodne zajednice mogu postati dio evropskog obrazovnog sustava.

Nakon izlaganja na konferenciji, o ulozi međunarodne zajednice u reformi obrazovanja u BiH, Budak je govorio za naš list: "Bosna je specifična zato što ima obrazovni sustav s tim ogromnim brojem ministarstava, od razine države do kantona, pa je to samo po sebi jako komplicirano jer je teško provoditi reforme. Što se tiče utjecaja međunarodne zajednice, specifično je i to što je uz Kosovo, Bsna bila jedna zemlja gdje je međunarodna zajednica nametnula svoje viđenje obrazovnog procesa i vrlo grubo intervenirala. Mogu shvatiti da je međunarodna zajednica imala najbolju namjeru - ukloniti iz udžbenika ono što izaziva tenzije i sukobe među etničkim zajednicama, ali se to nikako nije smjelo raditi na način na koji je to bilo provedeno, dakle križanjem crnom tintom pojedinih dijelova teksta ili slika. Ne samo što je to bilo ne pedagoški, već je i izbor onoga što se prekrižilo na kraju bio vrlo loš. Očigledno oni koji su odlučivali o tome nisu bili dobro upućeni u povijest i kulturu ovih krajeva i križali su stvari koje nisu trebali. Međunarodna zajednica bi trebala pomoći ne nametanjem nekih stvari, nego u prvom redu savjetima, pomaganjem u dodatno obrazovanju nastavnika, unapređenjem školskog ustava u ovim zemalja udžbenika, nastavnog programa..."

Ova konferencija je zapravo samo jedna od skupova i radionica koje su se u okviru ovog Centra organizirale proteklih godina. Profesor Budak, u razgovoru za SB, kazao je ono što smo mogli čuti i od drugih učesnika: "Smatram da su ovakvi susreti vrlo korisni, uspostavljaju se osobni kontakti i dokaz su da se i o osjetljivim temama sasvim slobodno razgovarati. Osim toga, ljudi ovdje stječu neka znanja i upoznaju se sa dobri rezultatima iz drugih sredina, tako da je i s te strane ovo vrlo poticajno. Osnovno je pitanje kod svih tih konferencija u kojoj mjeri će ideje koje su se ovdje razvile biti prenesene u širi krug, koliko će nastavnika u čitavoj jugoistočnoj Evropi biti upoznati sa svim ovim."

ANKETE U BOSNI

Pojedina ministarstava nisu smatrala da je potrebno poslati svoje predstavnike u Atinu, niti surađivati; recimo, hrvatsko i slovensko ministarstvo nikoga nisu poslali na službeno putovanje u Grčku. No, svrha ovakvih skupova i jeste da se izvrši neka vrsta pritisaka na ministarstva obrazovanja, koja i dalje drže monopol nad školskim sistemom, da prihvataju tuđa iskustva, sarađuju sa susjednim zemljama, promijene postojeće nacionalne stereotipe u udžbenicima historije i da iz njih, prvenstveno, izbace ratnohuškačku terminologiju i politiku, te da ojačaju saradnju među historičarima u regionu.

"Naravno, mi ne možemo menjati stvari, ali možemo da lobiramo. Oformićemo jedanaest nacionalnih komiteta na nivou svih ovih zemalja, i u njega uključiti intelektualce, profesore, nastavnike. Radićemo paralelno na izradi dopunskih sredstava, udžbenika, video projekata..., kojima ćemo pokušati da obrađujemo one teme koje su univerzalne, a koje se tiču Balkana; primerice, tumačenje balkanskih ratova, period Prvog i Drugog svetskog rata, raspad otomanske imperije i slično. Reč je o jednom dugoročnom projektu, možda ćemo imati sreće da osetimo pozitivne rezultate onoga što sada radimo tek kroz deset godina", kaže direktor Sebek.

Centar za demokratiju i pomirenje ovih dana privodi kraju jedan drugi veliki projekat - ispitivanje javnog mnijenja u Makedoniji. U Irskoj su takva vrsta istraživanja korištena i kao jedan od načina pritisaka političkih struktura da pristanu na određene kompromise. "Mi smo u Makedoniji pokušali da građanima postavimo pitanje, recimo, ako pođemo od toga da su određene stvari vitalni nacionali interesi, čega ste vi u stanju da se odreknete u zamenu za mir? Jer, neke stvari se ipak mogu dobiti samo ratom. Prvi rezultati su izuzetno zanimljivi i pokazuju da su ljudu u zamenu za mir spremni mnogo toga da se odreknu. Nameravamo da slično istraživanje napravimo i u BiH i na Kipru, s tim što ne bi bilo sprovedeno samo jedno istraživanje, nego serija istraživanja. Reč je o procesu koji bi trajao nekoliko godina", objašnjava naš sugovornik.

Jedan od narednih projekata ovog Centra je i organizovanje Festifala balkanske umetnosti u Solunu, na kojem će učestvovati muzičari iz svih jedanaest država jugoistočne Evrope, zatim osnivanje slikarske kolonije, veliko istraživanje o predrasudama, te odnosu zemalja sa ovog područja prema Evropskoj uniji.

ANTRE

ZAJEDNIČKI ŠKOLSKI PROGRAM

U narednim godinama čelnici Evropske unije spremni su odvojiti velika finansijska sredstva za obnovu i modernizaciju obrazovnog sistema u državama jugoistočne Evrope, koje se jedino na taj način u budućnosti mogu integrisati u EU. Posebna pažnja je usmjerena na doradu udžebenika historije zato što su oni, prema mišljenju zapadnoevropskih eksperata, leglo historijskih plagijata i stalni izvor zla. Iako se u početku ipak činilo da ova ideja nikada neće biti provedena u djelo, svi pesimisti sada moraju priznati poraz. Naime, već je na državnom nivou između Bugarske, Albanije i Rumunije postignut dogovor o jedinstvenom školskom sistemu kada je u pitanju ratna balkanska historija.