JHP Athens Conference
SENSE News Agency
Previse historije na malo prostora
U grckoj prijestolnici poceo skup na kojem se sumira
cetvetrogodisnje istrazivanje o tome sto se i kako se predaje u predmetu
historije u jedanaest zemalja Jugoistocne Evrope - od Slovenije do Cipra,
od Albanije do Bugarske
Atena/Atina, 5.4 (SENSE) - Balkan je cesto opisivan kao
mjesto s previse historije na premalo prostora, ali organizatori skupa
u Ateni, na kojem se sumira cetvorogodisnje istrazivanje o tome kako se
predaje historija u jedanaest zemalja Jugoistocne Evrope, misle da ta
konstatacija ne rjesava nista u stvarnom zivotu. U stvarnosti teret objasnjavanja
historije dobrim dijelom pao je na ledja lose placenih predavaca na svim
nivoima obrazovanja. Oni su se suocili s pitanjem kako djacima i studentima
objasnavati sto se to dogodilo, i to ne samo u zadnjih, problematicnih
deset godina. Stvarale su se i propadale drzave, cesto u krvi, negdje
politicki razvoj nije okoncan. Pri tome svi shvataju da je odredjeno tumacenje
proslosti igralo veliku ulogu u novijoj balkanskoj povijesti, uglavnom
vrlo negativnu.
Kako, dakle poducavati historiju? Treba li odustati od toga
da se spominju sukobi i naglasak dati na kulturnu historiju, opis i analizu
zivota obicnih ljudi, ili ekonomsku historiju u odredjenim epohama? To
je jedno od pitanja o kojemu je danas raspravljalo vise od stotinjak ucesnika
konferencije, predavaca historije na svim nivoima obrazovanja - od osnovne
skole do univerziteta - predstavnika nevladinih organizacija, kao i, na
vrlo visokoj razini, predstavnika grckog ministarstva obrazovanja i britanskog
Foreign officea/Forin ofis koji je financirao konferenciju. Histoircari
iz regije su, okupljeni u projektu Centra za demokraciju i pomirenje u
Jugoistocnoj Evropi, u knjizi od 550 stranica predocili rezultate cetvorogodisnjeg
istrazivanja. Autori su iscitali i kriticki analizirali udzbenike historije
iz 11 zemalja regije. Uz zemlje Zapadnog Balkana projekat je obuhvatio
Rumunjsku, Bugarsku, Sloveniju, Grcku, Tursku i Cipar/Kipar.
Skolski predmet historije je po definiciji politicki. Kako
je u uvodnoj rijeci rekao Costa Carras, iz Centra za Demokraciju I Izmirenje
u Jugoistocnoj Evropi, poducavanje historije i udzbenici historije nose
na sebi genetski pecat svoje drzave. Odobravajuci udzbenike, poducavajuci
historiju, drzava stalno sebe iznova definira, preispituje svoj identitet.
Na pitanje trebaju li ucitelji povijesti na Balkanu barem neko vrijeme
odustati od toga da djacima govore o uzrocima i toku sukoba prevladao
je odgovor da je ipak bolje da se o tome govori. Ako ne, djaci ce podatke
o tome sto se desilo, skupljati drugdje, od obitelji do medija, sto je
manje pozeljno rjesenje.
Da se ne doticemo novije povijesti, spomenimo samo da i
u tumacenju balkanskih ratova ili Prvog svjetskog rata u lepezi zemalja
zastupljenih na ovom skupu postoje vrlo razlicita tumacenja. Mozda poduka
historije treba biti takva da se nude sve moguce perspektive, druga je
tema o kojoj se danas raspravljalo na skupu koji nastavlja s radom i na
kome je impresivno koliko je nastavnika iz regije pristalo da aktivno
sudjeluje u ovom izvanredno vaznom projektu.
Ines Sabalic
(c)2002 SENSE News Agency |
